Obeležava se raspeće Isusa Hrista, bez liturgije i uz stroga pravila posta i ponašanja
SMEDEREVSKA PALANKA, 10.04.2026. Veliki petak, najtužniji dan u hrišćanskom kalendaru, obeležava se kao sećanje na raspeće Isusa Hrista i protiče u znaku tišine, uzdržanja i poštovanja verskih pravila.
Veliki petak deo je Strasne sedmice i ima posebno mesto u pravoslavnoj tradiciji. Na ovaj dan ne služi se liturgija, što predstavlja jedno od najvažnijih pravila, već se u hramovima iznosi plaštanica kao simbol Hristovog polaganja u grob. Vernici joj prilaze sa poštovanjem, celivaju je i provlače se ispod nje, što simbolizuje veru i smirenje.
Post na Veliki petak smatra se najstrožim u toku godine. Prema dostupnim informacijama, većina vernika posti na vodi, dok se pojedini odlučuju i na potpuni post bez hrane tokom dana. Ovaj čin ima simboliku odricanja i saosećanja sa Hristovim stradanjem.
U skladu sa crkvenim pravilima i narodnim običajima, na Veliki petak izbegavaju se svi poslovi, naročito fizički rad, kao i muzika, zabava i bilo kakva veselja. Dan se provodi u miru, tišini i porodičnom okruženju.
Tradicionalno, u mnogim domaćinstvima farbaju se uskršnja jaja, najčešće u crvenu boju. Prvo jaje, poznato kao čuvarkuća, čuva se tokom cele godine kao simbol zaštite doma.
Veliki petak nosi snažnu poruku žrtve i vere i predstavlja uvod u Vaskrs, praznik koji simbolizuje pobedu života nad smrću.
