Hrišćanski svet koji vreme računa po julijanskom kalendaru danas proslavlja Vaskrsenje Gospoda Isusa Hrista, praznik koji predstavlja temelj hrišćanske vere i simbolizuje pobedu života nad smrću
Pravoslavni hrišćani danas proslavljaju Vaskrs, dan koji predstavlja temelj čitave hrišćanske vere i pobedu nad smrću. Prema hrišćanskom predanju, Isus Hristos je trećeg dana nakon raspeća vaskrsao iz groba, čime je ljudima darovao nadu u večni život. Praznovanje je počelo ponoćnim liturgijama u hramovima, gde se uz plamen sveća i pesmu objavljuje radosna vest o vaskrsenju, dok se u jutarnjim časovima nastavlja svečanim bogosluženjima.
Ovaj praznik prati niz običaja, od kojih je najpoznatiji bojenje i darivanje jaja, koja se smatraju simbolom novog života i vaskrsenja. Prvo crveno jaje, poznato kao čuvarkuća, čuva se u domu do naredne godine kao simbol zaštite porodice. Vernici se danas pozdravljaju rečima „Hristos vaskrse – Vaistinu vaskrse“, šireći duh ljubavi i praštanja koji je u samoj suštini vaskršnje poruke.
Vaskrs se slavi tri dana, a ovaj period označava i kraj najstrožeg, sedmonedeljnog posta. Nakon svečanih bogosluženja i pričešća, proslava se nastavlja u krugu porodice uz tradicionalnu trpezu. Crkveni velikodostojnici u svojim vaskršnjim poslanicama pozivaju na mir, jedinstvo i solidarnost, podsećajući da je radost Vaskrsa prilika za duhovnu obnovu i jačanje zajedništva među ljudima.
